FP7. HORIZON 2020.
Ne, nije riječ o space shuttle-ovima, mada mi se doista čini da je u pitanju rocket science, barem ako je suditi po utiscima učesnika jučerašnje obuke pod nazivom Radionica za FP7: priprema prijedloga projekata.
Na poziv za učešće u radionici sam nabasala tražeći događaje od interesa za Startup Digest, a kako se između ostalog bavim istraživanjem potencijalnih fondova za vlastite ideje, te analizom pristupačnosti podataka o programima finansiranja običnom čovjeku, onom koji po mom mišljenju treba biti stub ekonomskog preokreta budućnosti naše države, odlučila sam da se prijavim i vidim kako to sve teoretski izgleda.
O čemu se radi?
FP7 odnosno 7th Framework Programme for Research and Technological Development je program Evropske Unije za finansiranje naučnih istraživanja i razvoja, koji se završava krajem 2013. godine. Horizon 2020 je njegov nasljednik.
Ciljevi su veoma ambiciozni: odgovoriti na tekuću ekonomsku krizu i socijalne izazove inovacijama, privući strani i razviti lokalni venture capital (unutar EU) te poboljšati globalnu poziciju EU na poljima istraživanja i tehnologije. Fokus će biti na inovativnosti, transparentnosti i efikasnosti, a kao ključni aspekti identificirani su: izvrsna nauka (excellent science), industrijsko liderstvo (competitive industries) i socijalni izazovi (better society).
Predavači su naveli da je broj aplikacija za finansiranje istraživačkih projekata iz Bosne i Hercegovine do sada je bio vrlo mali. Iako se to pitanje nije direktno postavilo tokom obuke, učesnici su pokrenuli žustru diskusiju upravo na temu razloga i uzroka ove pojave, a oni ih vide u neprilagođenosti zakonodavstva, nefleksibilnosti institucija, nespremnost na/za međunarodnu/međusektorsku saradnju, nerazvijena svijest privatnog sektora po pitanju prednosti inovacija i podrške istraživanjima, ali također i netransparentnosti i prevelikoj birokratizovanosti samih programa.
NCP FP BiH (National Contact Point for EU Framework Programmes in B&H) i MCP BiH (Ministarstvo civilnih poslova BiH), te tzv. fokalne tačke, uglavnom na Univerzitetima, su lokalni punktovi za pomoć. Njihovi glavni zadaci su: informisanje i podizanje svijesti o FP7 i HORIZON 2020, savjetovanje i pomoć, obuke, te usmjeravanje i povratne informacije. Ciljne grupe uključuju industrijska i mala i srednja preduzeća, univerzitete, samostalne istraživačke organizacije, ostale organizacije (npr. gradovi, regionalne vlasti, bolnice, udruženja).
Sve ove, te još mnoštvo drugih korisnih informacija moguće je naći na internetu, vjerujem da će vas na njih uputiti i gore navedeni kontakti, a moj mali doprinos je inicijalna lista linkova sa resursima.
http://ec.europa.eu/research/fp7/understanding/fp7inbrief/home_en.html (FP7)
http://ec.europa.eu/research/horizon2020 (HORIZON 2020)
http://ec.europa.eu/euraxess (EURAXESS, Researchers in Motion)
http://ec.europa.eu/research/era/era-chairs_en.html (ERA Chairs)
http://cordis.europa.eu (Community Research and Development Information Service)
http://wbc-inco.net (Coordination of Research Policies with the Western Balkan Countries)
http://www.ncp.ba (NCP BiH)
http://www.mcp.gov.ba (Ministarstvo civilnih poslova BiH)
No comments:
Post a Comment